 |
| Dud / Murva (Morus) |
Porijeklom iz Kine, a nekada gajen radi proizvodnje svile, odnosno, za ishranu svilenih buba, u jednom periodu je masovno iskorjenjivan, navodno radi suzbijanja dudovca. Ako naidete na dud, bilo bijeli ili crni, nemojte ga zaobići. Pojedite ga svježeg (nikako zelenog, jer je onda otrovan i može da izazove halucinacije i grčeve u stomaku iako blage), ili naberite za sirup ili pekmez. Od njega se može napraviti i vino, ali i vrlo cijenjena rakija dudara.
Postoje tri glavne vrste duda, bijeli (Morus alba), crveni (Morus
rubra) i crni (Morus nigra). Razlika među njima je, dakako, u boji
ploda. Bijeli dud ima plodove bijele, blijedožute ili ružičaste boje. Crveni dud ima plodove crvene boje, dok je crni dud izrazito tamne,
ljubičaste do crne boje. Prema hranjivoj vrijednosti, razlike postoje,a
najvažnija je da crni dud kao i drugo tamno jagodičasto voće ima vrlo
visok sadržaj antocijana, zaštitnih tvari organizma. Plod je prema građi
sastavljena koštunica (kao malina i kupina), prema okusu vrlo sladak i s
vrlo malo kiseline. Veličina ploda je 1,5 do 2 cm. Osim što se može jesti u svježem stanju, vrlo je pogodan za
pravljenje sokova i sirupa te pekmeza, marmelada i želea, ali i rakije
(dudovače). Plodovi duda se također mogu i sušiti kako bi ih se
moglo konzumirati i zimi. Zbog svoje velike slatkoće dobro se uklapa u
jela od divljači. Listovi duda se mogu koristiti za hranidbu domaćih
životinja, posebice mliječnih, jer povećavaju mliječnost.
Plodovi duda, iako se zove beli i crni, mogu biti i ružicasti ili purpurni, dugi su od jednog do pet centimetara, cilindricnog oblika i podsecaju na minijaturni grozd, a ukus im je slatko-nakiseo.
 |
| Dud / Murva (Morus) |
Plodovi sadrže oko 10 % invertnog šecera, oko dva procenta slobodnih organskih kiselina (limunove i jabučne), sluz, pektine i druge korisne materije. Pretežno su sastavljeni od vode (87,5 grama) te nisu kalorični: svega 70 kcal, odnosno 295 kJ u 100 grama, ali imaju i bjelancevina (1.5 g), 14 grama ugljenih hidrata i 1,4 grama vlakana. Zbog toga imaju laksativno dejstvo, ali i osvježavajuće u febrilnim stanjima. Dud sadrži i 190 miligrama kalijuma u 100 grama, a svega miligram natrijuma, kao i 20 miligrama fosfora, 29 miligrama magnezijuma, 1,9 miligrama gvožda, 0,59 miligrama cinka. Od vitamina, ima 63 miligrama vitamina C u 100 grama, nešto vitamina iz grupe B, ali i 900 miligrama beta-karotina (koji se u organizmu pretvara u vitamin A).
 |
| Dud / Murva (Morus) |
Za lijek se koriste plod i list (u kojem takode ima C vitamina – 2–3 miligrama po gramu, karotina, vitamina B1, folata i vitamina D, brojnih minerala, tanina i bjelančevina, pa se preporučuje kao dodatak ishrani, a esencija napravljena od njega – i za ispiranje grla, dok narod njime lijeci i bolesti organa za mokrenje), a i kora i korijen imaju ljekovita svojstva: pročišćavaju crijeva, djeluju protiv glista, a mogu i da zaustave proliv. Smatra se da plod može da pomogne kod upale grla, poboljša varenje, a u narodnoj medicini se preporucuje i kao protivotrov, sredstvo protiv upala, kašlja, za izazivanje znojenja, iskašljavanje, kao fungicid i baktericid, sedativ, ali i tonik. Bijeli dud se koristi i za liječenje afti i drugih upala u ustima, za bolove u rukama, astmu, bronhitis, za ublažavanje ujeda insekata, opštu slabost, prehladu, zatvor, kašalj, proliv, edeme, epilepsiju, groznicu, glavobolju, povišen šecer u krvi, povišen pritisak, nesanicu, bolne menstruacije, protiv tumora, rana i zmijskih ujeda.
 |
| Dud / Murva (Morus) |
