 |
| Višnja (lat. Prunus cerasus) |
Višnja je drvo iz porodice Rosaceae a pripada rodu Prunus, zajedno s trešnjom i šljivom. Raširena je po velikom dijelu Evrope i jugozapadne Azije. Višnja je voće nastalo križanjem slatke, domaće trešnje s divljim, kiselijim vrstama. Višnju s pravom nazivamo plemenitim voćem, zbog unutarnjih svojstava ploda. Smatra se da divlje vrste trešanja potječu iz zapadnog djela Azije. Negdje pred 2500 godina one su se počele i uzgajati, i to u Turskoj i Grčkoj. Rimljani su poznavali i višnju i trešnju i zahvaljujući njima su se one proširile gotovo po cijeloj Europi. Drvo višnje je manje od trešnje, naraste od 4-10 m, te su joj grane tanje i kraće od trešnje. Plod joj je kiselkast i opor.
Bobičasta voća spadaju u grupu namirnica koje sadrže najviše antioksidansa. Višnje i trešnje se svrstavaju među deset vrsta bobičastog voća s najvećom dozom antioksidansa, odmah iza borovnice, ribizla, kupine i jagode. Spojevi fenola: fenolne kiseline, polifenoli, flavonoidi, prisutni u
biljkama posjeduju važna antioksidativna svojstva, sprječavajući tako
stvaranje mnogih patoloških stanja (raka, kardiovaskularne bolesti i
neke druge bolesti vezane sa starošću), neutralizirajući slobodne
radikale tijela. A više tipova tih fenolnih spojeva utvrđeno je baš u
trešnjama.
 |
| Višnja (lat. Prunus cerasus) |
 |
| Višnja (lat. Prunus cerasus) |
Poput ostalog voća, višnje su siromašne mastima, kalorijama i natrijem, a obiluju vitaminima i mineralima poput vitamina C, vitamina B skupine i kalija. 100 g smrznutih višanja osigurava samo 46 kcal. Višnje se mogu jesti svježe, kuhane, konzervirane, a zahvaljujući metodi brzog dubokog smrzavanja u njima se može uživati tijekom cijele godine bez bojazni od smanjenja nutritivne vrijednosti. Plodovi višnje se manje upotrebljavaju od trešanja, zbog svoje
kiselosti. Često se od nje pravi liker i druga alkoholna pića. Poznat je
veliki broj sorti višanja.
Sve vrste višanja obiluju pigmentima, antocijaninima, snažnim antioksidansima koji im daju karakterističnu tamnocrvenu boju. Antocijanini imaju snažna protuupalna svojstva, i prema Američkom kemijskom udruženju, konzumacija 20 višanja dnevno može jednako olakšati bol kao i uzimanje aspirina ili ibuprofena. Višnje sadrže značajne količine melatonina, antioksidansa koji prirodno priozvodi i organizam, a za kojeg se vjeruje da pomaže u usporavanju procesa starenja i sudjeluje u regulaciji sna. Pokazanao je da konzumacija višanja rezultira povećanjem razine melatonina u organizmu.
 |
Višnja (lat. Prunus cerasus)
|
Rezultati studije pokazali su da prehrana bogata višnjama rezultira smanjenjem ukupne tjelesne mase, smanjenjem tjelesnih masti, smanjenjem upalnih procesa te razine kolesterola u krvi – sve redom čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvožilja. Iako su mnoge provedene studije o utjecaju višanja na zdravlje čovjeka preliminarne i zahtijevaju dodatna istraživanja, snažne su naznake za brojne zdravstvene prednosti konzumacije višanja. Među njima su utjecaj na smanjenje razine glukoze u krvi, te posljedično pozitivna uloga u liječenju dijabetesa, pomoć u prevenciji karcinoma kolona, pomoć u ublažavanju boli koja je posljedica oštećenja mišića, gihta i artritisa, te utjecaj na smanjenje razine štetnog LDL kolesterola – čimbenika rizika za moždani i srčani udar.
 |
| Višnja (lat. Prunus cerasus) |
