 |
| Trešnja (lat. Prunus avium) |
Trešnja (lat. Prunus avium) je drvo iz porodice Rosaceae. U nekim krajevima Bosne naziva se još i šlama ili hašlama. Grčki keratos – trešnja, koji je osnova za latinsku riječ cerasea, dolazi od grčke riječi keros, što znači rog. Pretpostavlja se da se to odnosi na tvrdoću trešnjina drveta. Na latinskojriječi ceresea temelje se i riječi istoga značenja u romanskim, germanskim (njem. Kirsche) i slavenskim (hrv. trešnja) jezicima. Grci su zaslužni za uzgoj trešnje, a Rimljani svojim legijama za njezino rasprostiranje po Starom Kontinentu.
Trešnja je listopadno drvo, naraste od 15-32 m visoko, a obim stabla iznosi do 1,5 m. Kora drveta je glatka. Listovi su joj jednostavni, ovalni, dugi od 7-14 cm, a 4-7 cm široki, mat zelene boje. Cvjeta rano u proljeće, u isto vrijeme kad i lista. Cvjetovi su grupisani u cvatove, od po 2 do 6 cvjetova. Pojedinačni cvjetovi su bijeli sa pet latica. Oprašuju ih pčele. Plod trešnje je crvena bobica, 1-2 cm u promjeru, zavisno o sorti. Zrije krajem proljeća. Unutar ploda nalazi se mala košpica, u kojoj se nalazi sjeme. Duga je 8-12 mm, široka 7-10 mm, a debela 6-8 mm.
 |
| Trešnja (lat. Prunus avium) |
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, trešnje su u grupi s ostalim vrstama voća. Za tuskupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno. Energetska vrijednost trešnje iznosi samo 32 kcal na 100 g svježe namirnice. Svježe sezonsko voće oduvijek se smatra idealnim međuobrokom ili zamjenom za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom, a preporučuje se konzumirati između glavnih obroka. Prednosti prehrane bogate voćem su: bogata je prehrambenim vlaknima, pomaže kod smanjenja tjelesne težine, bez masti je ili je sadrži samo u tragovima, bogata je vitaminima imineralima, ne sadrži kolesterol, bogata je fitokemikalijama, bogata je antioksidansima koji štite organizam uništavajući štetne slobodne radikale, dobra je zamjena za hranu koja sadrži dodani šećer i uz obilje vrijednih nutrijenata opskrbit će nas i prijeko potrebnom vodom. U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma.
 |
| Trešnja (lat. Prunus avium) |
Zanimljivo je da je taj plod na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji je inače faktor koji uvelike pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždaniudar. U svježem stanju trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti. Kisele trešnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja. Trešnje ne treba jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića. Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svome sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.
 |
| Trešnja (lat. Prunus avium) |
Trešnja raste i samoniklo – kao divlja trešnja, koja je zdravo voće čiji se plod i peteljka koriste. Sjemenke su se dugo upotrebljavale za proizvodnju ulja koje je sprječavalo pojavu srčane kapi, a peteljka se koristila kao diuretik. Bogate su antioksidansima koje nazivamo flavonoidi (osobito antocijanidi i proantocijanidi). Flavonoidi su boje, a nalazimo ih i kod drugog tamnog voća, a imaju ulogu vezivanja slobodnih radikala. Mnoge degenerativne bolesti (mrena na oku, Parkinsonova bolest, ateroskleroza) povezuju se s oštećenjem tkiva koje uzrokuju slobodni radikali. Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme. Ujedno jačaju kolagen, građevni element vezivnog tkiva kao što je hrskavica i tetiva.
 |
| Trešnja (lat. Prunus avium) |
