Peršun / Peršin (lat. Petroselinum crispum)

Peršun / Peršin (lat. Petroselinum crispum)

Peršun je dvogodišnja biljka s bijelim, tankim i dugačkim korijenom. Stabljika je gola, malo žljebasta i uglasta. Listovi su različitog nazubljenog oblika. Peršin je list biljke Petroselinum Crispum, koji se može upotrebljavati svijež ili sasušen. Vrlo je popularan kao dekoracija za jelo, izvrstan je kao osvježivač daha. Peršun ima lagan, svjež miris i okus. Svježi peršun mnogo je ukusniji od sasušenoga. Još su stari Egipćani koristili divlji peršun kao sredstvo za lečenje bolesti bubrega i mokraćnih puteva. Plod i ulje deluju diuretično, pomažu u izlučivanju soli iz organizma. Takođe pomaže kod upale prostate, pri otežanom mokrenju, ali i u slučajevima oticanja nogu, reumatizma, artritisa, gihta i gojaznosti. Stari Grci, koji su peršun smatrali svetom biljkom, nisu ga koristili za jelo. Od njega su pravili vijence, koje su nosili na svečanim gozbama i kitili svoje heroje. Za razliku od njih, stari Rimljani su ga jeli, naročito gladijatori pre borbe, jer su vjerovali da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijim. Do kraja srednjeg vijeka, peršun je bio isključivo ljekovita biljka, a njegovo sjeme se čak smatralo lijekom protiv kuge.

Peršun / Peršin (lat. Petroselinum crispum)

Međutim, fitoterapeuti napominju da peršun ne smije da se koristi ako postoji upala bubrega. To se naročito odnosi na sjeme, koje djeluje znatno jače od korijena i lista. Ova biljka povoljno utiče na rad jetre, pa se preporučuje kod žutice i drugih oboljenja. Osim toga, podstiče krvotok i dobro djeluje na nervni sistem - ublažava letargiju i anksioznost. Peršun je koristan u ishrani dijabetičara. Za njegovu ljekovitost znaju i žene koje imaju problema sa bolnom ili neredovnom menstruacijom. Grickanje peršuna u danima pre ciklusa otklanja višak tečnosti iz tela i sprečava predmenstrualno nadimanje. Deluje i na polne žlezde, kao i kod neplodnosti. Sveže zdrobljeno lišće pomaže kod bolova u uhu i zubobolje. Čaj od sjemena peršuna snižava tjelesnu temperaturu, opušta glatke mišiće u cijelom tijelu, olakšava glavobolju, migrenu, astmu, grčeve u stomaku. Djeluje antiseptično na posjekotine i rane, a ublažava i nadražaje od uboda insekata.

Peršun / Peršin (lat. Petroselinum crispum)

Energetska vrijednost peršuna je mala i iznosi oko 190 kJ/100 g za lišće, a za korijen tek 90 kJ/100 g. Ali, zato u 100 grama sirovog lišća ima čak 1.600 miligrama mineralnih materija. Polovina od toga je kalijum, a ostalo gvožđe (zbog čega je peršun povoljan za liječenje anemije), kalcijum, mangan, magnezijum, bakar, fosfor i manje količine drugih mikroelemenata, važnih za ljudski organizam. Ono što peršun svrstava u red visokovrijednih namirnica, jeste sadržaj vitamina. Prije svega vitamina C, kojeg u 100 grama lišća ima 170 miligrama, što je kod povrća najviša vrijednost. Ova biljka sadrži i karoten (provitamin A), kao i vitamine B1, B2, B6 i B12 - koji uz gvožđe povoljno djeluje na obnavljanje eritrocita (crvenih krvnih zrnaca). Inače, specifičan miris i ukus potiču od eteričnog ulja, koje čini čak 42 različita sastojka.

Peršun / Peršin (lat. Petroselinum crispum)

Peršun nije sasvim bezopasna biljka. Prije svega, njegovo korišćenje tokom trudnoće mora da bude kontrolisano i dozirano. Kao lijek za bubrege ne smije da se uzima bez odobrenja ljekara, a peršunovo ulje (Oleum petreselini) smije da se upotrebljava samo prema ljekarskom receptu. Ono
dobro dijeluje kod krvi u urinu, za ispiranje mokraćnih kanala, kao i kod kamenca u bubregu i bešici. Za spoljašnju upotrebu, primjenjuje se kao zaštitno sredstvo protiv insekata. Međutim, eterično ulje može da ima i neželjene učinke. Sastojci miristicin i apiol su u malim količinama veoma djelotvorni, ali u većim količinama mogu da imaju toksično delovanje (iritacija gastrointestinalnog trakta, oštećenje jetre, aritmije, jake kontrakcije...).

Lišće peršuna treba uzimati u svježem stanju, jer jedino tako zadržava svoja bitna svojstva. Peršunov list je izuzetno djelotvoran kao sredstvo koje podstiče izlučivanje štetnih materija iz organizma, a povoljno utiče na cirkulaciju i uopšte srčane smetnje. U kulinarstvu peršun se
upotrebljava kao začin zbog svog specifičnog i izrazito prijatnog mirisa. Kao začin koristi se najviše list koji se jelima obično dodaje sitno sjeckan na kraju pripreme jela. Korijen se koristi kao dodatak supama i varivima. Peršun se upotrebljava u raznim jelima: jelima sa mesom, peradi i ribom, juhama, salatama, jelima sa povrćem, u umacima i prelivima. Danas bez ovog začinskog povrća ne može da se zamisli nijedna svjetska kuhinja.