Kokos (Cocos nucifera)

Kokos (Cocos nucifera)

Kokosova palma (Cocos nucifera) je drvenasta biljka iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovu na obalama i otocima Tihog i Indijskog oceana. Njeno ime potječe od grčke riječi сосо (zrno, plod). Pod tim imenom, kokosova palma je poznata svuda u svijetu, a svuda u svijetu se i koristi. Ona je višenamjenska - služi i kao hrana, i kao piće, kao odjeća, građevinski materijal i sirovina za mnoge proizvode suvremene industrije.

Plod se može najbolje iskoristiti. Kokosov orah se koristi za prehranu, piće i proizvodnju ulja. Nalazi se u vlaknastom tkivu žutozelene do narandžasto smeđe boje. U unutrašnjosti kokosa nalaze se tvrdi i tekući dio, ali treba znati da tekući dio iz unutrašnjosti kokosa nije ono što nazivamo mlijekom. Kokosovo mlijeko proizvodi se tako da se unutrašnjost kokosa nariba, te se stiskanjem iscijedi kroz gazu u posebnu posudu. Mlijeko se može razrijediti pa možemo dobiti proizvode različite masnoće, odnosno kvalitete. Na površini punomasnog mlijeka stvara se vrhnje kao i na kravljem mlijeku. Dok je zelen, nezrele jezgre, daje zdrav mliječni napitak bogat kalijem i mineralnim sastojcima, a svaki ga orah sadrži oko litre. Mesnati dio zrelog endosperma upije ga i sačuva. Jednako je zdrav i svjež, ali i pomiješan s prokuhanom vodom kao kokosovo mlijeko. Osušen i nariban poznat je pod nazivom korpa i koristi se kao brašno za kruh kakav spremaju žene iz Šri Lanke ili kao osnova za keks i pecivo, ulje, maslac.

Kokos (Cocos nucifera)

Plod kokosa zrije godinu dana. U prvih osam mjeseci plod je sladak i osvježavajući, a meso ljepljivo i mekano. Tako mladi kokos servira se s odrezanim vrhom kako bi se tekućina mogla popiti, a meso ostrugati kašikom. Kinezi izbjegavaju piti puno kokosove tekućine jer misle da ona remeti ravnotežu jina i janga. Kokosov orah u sirovu stanju sadrži 3,4% proteina i 33,5% masti te obilje magnezija (43 mg/100 g), ali zato oskudijeva u vitaminima. Prije svega zbog svojstvene arome, suhi ostatak koristi se kao aromatičan sastojak za kolače, sladoled i druge slastice.

Čak 86 % kalorija kokosa nalazi se u njegovim masnoćama, od kojih je najveći dio zasićenih. U 100 g kokosovog brašna nalazimo 690 kcal. Kokos je izuzetno bogat kalijem, fosforom, magnezijem, a ima i željeza i cinka. Kokosovo mlijeko je bogato vitaminom C i mineralnim materijama, zbog čega je izuzetno pogodno za sportiste.Za razliku od drugih koštunjavih plodova, kokosov orah ima upola manje kalorija, ali zato sadrži nezdrave zasićene masne kiseline, te nije pogodan za kuhanje. Maslac i druge masnoće od kokosa nekad se koriste za prženje, no najčešća primjena im je u kozmetičkoj industriji.

Kokos (Cocos nucifera)

Unatoč velikoj industrijalizaciji u svijetu, kokosovi plodovi se i danas beru ručno. S nižih grana berba se obavlja dugim motkama s oštricama na vrhu, kojima se plodovi režu i padaju na tlo. S viših grana plodove ubiru spretni ljudi, penjući se na drveće, ili ih beru posebno trenirani majmuni. Niti jedan dio kokosa se ne baca, nego se koristi u proizvodnji namještaja, posuda i sl.

Koristi se i u kemijskoj industriji za fine kreme, sapune, emulzije, kao i za proizvodnju eksploziva. Od vlaknastih djelova dobivaju se čvrste niti od kojih je nekoć upredana užad, tkani tepisi i pravljene četke, a danas služe i za izradu izolacijskog materijala i automobilska sjedala koja se ugrađuju u vozila marke "Daimler Chrysler". Čvrste drvenaste ljuske nisu više samo posuđe za domaćinstvo i ukrasni predmeti, već i materijal od koga se oblikuje dugmad i nakit. Lišće se od davnina upotrebljavalo za pokrivanje krovova i izradu pletenih rukotvorina, odlična je zaštita od komaraca, pa se prerađuje u insekticide. Debla su našla široku primjenu kao građevinski materijal. Pored greda, od njih se prave i sve vrste zidnih obloga, namještaj, a kora se prerađuje u gumu.