Kivi ( Actinidia deliciosa )

Kivi ( Actinidia deliciosa )

Kivi je voće porijeklom iz južne Azije, a u Kini je više od 2000 godina poznat kao ljekovito voće. Danas se najviše uzgaja na Novom Zelandu koji je i najveći svjetski proizvođač. Kivi se po uzgoju i sadnji može usporediti s vinovom lozom. Kivi je čvrsta, drvenasta, listopadna biljka puzavica. Listovi stoje naizmjenično, a izgled listova varira zavisno od sorte: široki ili izduženi, ovalni ili srcoliki. Donja strana listova je obrasla mehkim dlačicama. Kivi ima muške i ženske cvjetove na zasebnim jedinkama. Cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima, koji izrastaju iz baze lista. Cvjetovi su bijeli, veliki od 4-5 cm, ugodnog mirisa. Plodovi su ovalni ili jajasti, dugi do 8 cm i široki do 5 cm. Kora im je tanka, obrasla malenim dlačicama. Obično su smeđe, rijetko zelene boje. Tijelo ploda je sočno, staklasto, i zavisno od sorte svijetlo do tamno zeleno. Od kivija se prave gotovo sve vrste pripravaka, od vina, kolača, jogurta, sladoleda, sokovi i ostali pripravci. Ugodnog je kiselkastog okusa.

Kivi ( Actinidia deliciosa )

Kivi sadrži najviše C-vitamina od svih poznatih vrsta voća. U 100 g ploda ima oko 300 mg C-vitamina, što je gotovo 30 % od sadržaja. Konzumiranjem kivija organizam se opskrbljuje velikim količinama vitamina C što može reducirati rizik od pojave bolesti srčanog i krvožilnog sustava, moždanog udara ili raka. Tome u prilog ide i povoljan omjer natrija i kalija. Stručnjaci za krvožilni sustav ističu da je odgovarajući omjer natrij-kalij vrlo važan za zdravlje srca. Konzumacija kivija smanjuje i količinu triglicerida u krvi za 15%. Osim toga zahvaljujući vitaminu C kivi može pripomoći i zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, apsorpciji željeza i zdravlju zubi i desni.

Kivi ( Actinidia deliciosa )

Također sadrži oko 180 mg vitamina A, vitamina B1 i B2. Sadrži gotovo 10 % šećera, te kalcija, željeza, magnezija, te fosfora.Kivi je nadalje dobar izvor dijetalnih vlakana. Redovitom i
uravnoteženom prehranom koja osigurava optimalnu količinu dijetalnih vlakana reducira se povišena količina kolesterola što u konačnici rezultira smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Vlakna također uklanjaju toksine iz debelog crijeva što je korisno u prevenciji raka debelog crijeva. Dijetalna vlakna pripomažu i u održavanju razine šećera u krvi. Kivi pozitivno djeluje na zdravlje probavnog sustava i stoga jer pomaže u postizanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u probavi, štiti od štetnog djelovanja enzima u donjem probavnom kanalu koji mogu uzrokovati rak.

Neki nutricionisti smatraju kivi "supervoćem". Zašto je to tako? Kivi posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam. Egzotični izgled i okus kriju malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštiti naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta, a što potvrđuju i brojne studije.Kivi je pokazao sposobnost zaštite DNK od štetnog djelovanja kisika. Ovo se djelovanje ne pripisuje isključivo poznatim antioksidantima vitaminu C ili beta-karotenu, već i raznolikim flavonoidima i karotenoidima u kiviju.

Kivi ( Actinidia deliciosa )

Ljekoviti sastojci kivija čine ga odličnim zaštitnikom u borbi protiv simptoma respiratornih oboljenja kao što je astma. Kivi posjeduje i antimutagena svojstva. In vitro studije pokazuju da ekstrakt kivija ima sposobnost inhibiranja melanoma (rak kože). Neke studije pokazuju da zahvaljujući klorofilu kivi pokazuje mogućnost inhibiranja raka jetre. Inozitol, alkoholni šećer koji se prirodno nalazi u kiviju još jedan je u nizu zanimljivih ljekovitih sastojaka. Otkriveno je da može biti koristan za liječenje depresije, nadalje igra pozitivnu ulogu u reguliranju dijabetesa i povezan je
složenim procesima s hormonima i neurotransmiterima. U Kini je proizveden energetski napitak na bazi kivija koji je dobar kao nadomjestak izgubljenih minerala tijekom treninga u vrućoj klimi, a osim toga kivi poboljšava i mišićnu aktivnost jer ih štiti od oksidativnog stresa. Može pomoći kod smirenja od stresa jer sadrži relativno visoke količine serotonina. Međutim, za kraj ipak treba naglasiti da kivi ima i svoju lošu stranu, prevelika konzumacija kivija može uzrokovati alergiju.

Ukoliko je kivi blago mekan, znači da je zreo i sladak. Svakako izbjegavajte kupnju plodova koji su jako mekani, a kora im je naborana, oštećena ili sadrži tamne mrlje. S obzirom da kivi može dozrijevati stajanjem, možete kupiti i čvrste nedozrele plodove pa ih ostaviti 3-5 dana na sobnoj temperaturi dalje od sunčeve svjetlosti i topline. Najveći svjetski proizvođači kivija su Italija, Novi Zeland i Čile. Slijede Francuska, Grčka, Japan, Iran, SAD, Kanada i Kambodža. Na tržištu postoji više vrsta kivija, tako postoje Abbott, Monty, Bruno, Alison, Hayward od ženskih sorti, te Matua, Tumori, KlonM1 i KlonM2 od muških sadnica.