 |
| Šipurak ( Rosa Canina / Divlja ruža ) |
Šipurak je grmolika biljka iz roda
Rose i obitelji
Rosaceae. Izraste u 2 do 3 metra razgranjeni grm sa dole obraslim bodljikama. Tanke se grane savijaju u luku, a listovi su naizmjenični i neparno perasti sastavljeni od 5-7 jajastih oštro nazubljenih listića. U nižim predjelima cvate obično u proljeće, u višim kasnije. Cvjetovi se sastoje od 5 latica ružičastobijele boje ugodnog mirisa. Plodovi (šipak) su oko 1,5 cm jajasti i crvene ili crvenonarančaste boje, slatko-kiseli s velikim brojem tvrdih i uglastih dlačicama obraslih plodića koji se pogrešno nazvaju sjemenkama. Divlja ruža raste po sunčanim rubovima šuma, po živicama, na pašnjacima nizinskog i brdskog područja, među grmljem, uz ograde. Uspijeva i na kamenjarima, ali je u tom slučaju plod biljke znatno manji. Rasprostranjena je po cijeloj Europi i dijelu Azije gdje vlada umjerena klima.
 |
| Šipurak ( Rosa Canina / Divlja ruža ) |
Koristi se svjež i osušen, a očišćen od koštica i dlačica može se i zamrznuti. Suši se na temperaturi od 50°C da zadrži svoju prirodnu boju. Divlji šipak ima vrlo velike količine vitamina C (1700–2000 mg za 100 g) najviše nakon crnog ribizla, a posebno je važno što se kuhanjem ne gubi, no količina vitamina C ne ostaje dugo stalna već se nakon jedne godine u plodovima, pekmezu ili likeru smanji na samo jednu četvrtinu od prvotne vrijednosti. Osim vitamina C sadrži i vitamine A, D i E, masne kiseline i antioksidant flavonoid.
Pripisuju mu se velika medicinska svojstva, od otklanjanja malaksalosti i umora, anemije (slabokrvnosti), kao i antiupalna svojstva pri upalama unutarnjih organa. Plod divljeg šipka sadrži značajan postotak voćnog šećera - 22%, bjelančevina 3,6% i masti 0,7%. Zatim sadrži vitamine B1, B2, naicin i karotene (provitamin A), vitamin E. Vrlo je značajan i sadržaj mineralnih tvari, naročito kalija. Odlikuje se i bogatim sadržajem željeza, magnezija, fosfora i sumpora, zatim sadrži flavonide, tanin, voćne kiseline i pektine 25%. Sjeme šipka sadrži tragove vitamina C, dekstrin, vanilin, voćne kiseline i oko 9% ulja. U ulju dobivenom iz klice nalazi se 47 mg alfa i beta tokoferola (vitamina E) na 100 grama.
Preporučuje se u zimskim mjesecima, kada su česte prehlade i povišena temperatura, jer uspješno snižava temperaturu. Protiv prehlade dobro je piti šipkov čaj zajedno s lipom. Za sušenje, šipak valja ubrati prije nego potpuno sazrije i omekša. Ubranog treba uzdužno prerezati i osušiti, izvaditi sjemenke (koštice), a nakon toga sitno izrezati ili samljeti. Najviše se cijeni onaj osušeni šipak koji je zadržao lijepu crvenu boju. Takav se dodaje različitim smjesama za čaj, a zamjena je za ruski čaj. Najbolji je čaj od čistog šipka koji sadrži visok postotak vitamina, a prednost mu je što je lijepe boje, ugodna okusa i treba ga manje sladiti zbog nešto većeg sadržaja šećera u plodu. U većim količinama sjemenke štetno djeluju na kičmenu moždinu i na srce.
 |
| Šipurak ( Rosa Canina / Divlja ruža ) |
