Cimet (Cinnamomum verum, Cinnamomum)

Cimet (Cinnamomum verum)

        Cimet je jedan od najstarijih začina poznatih čovjeku, spominje se već 2800 godina prije Krista u Bibliji i u rukopisima na sanskrtu, a prva zabilješka o cimetu dolazi iz stare Kine. Slatkasta mirodija finog mirisa dobiva se iz malog zimzelenog drveta nalik lovoru. Sam začin je njegova kora, oguljena s tankih grančica. Vanjska kora se oguli i baca, a unutrašnja se uvije u štapiće promjera oko 2,5 cm. Na tržište dolazi i mljeveni cimet u obliku praha.Zbog svojih ljekovitih svojstava koristio se u mnogim medicinskim tradicijama svijeta, posebno u ayurvedi-tradicionalnoj indijskoj medicini.

        Cimet se spominje i u Starom zavjetu. Zabilješke o njemu postoje u egipatskim, grčkim i rimskim rukopisima. Moderna znanstvena istraživanja potvrđuju da cimet ima pozitivan učinak kod mnogih bolesti. Ovaj začin može pomoći kod gastritisa, dijabetesa, povišenog kolesterola, gljivičnih i bakterijskih infekcija i mnogih drugih bolesti.

        U drevnom Egiptu koristio se kao lijek, aroma u pićima i za balzamiranje, a bio je skuplji od zlata. U srednjem vijeku je uz đumbir bio osnovni sastojak u kulinarstvu. Potrebe su bile tolike da su pokrenule i brojna istraživačka putovanja. Danas je najveći izvoznik cejlonskog cimeta Meksiko, gdje se koristi u napicima kao što je kava, topla čokolada ili čaj.
   

Cimet (Cinnamomum verum/ Cinnamonum)

        Cimet je začin koji se dobiva od cimetovca, malog grmolikog drva iz porodice lovora. Kora i lišće su aromatični, a cvjetovi imaju neugodan miris. Mlade se grane režu i guli im se kora, a unutarnja kora se suši i oblikuje u štapiće crvenkasto-smeđe boje. Najmanji štapići umeću se u veće, a zatim se jednoliko režu. Danas se njegov grm uzgaja u gotovo svim tropskim regijama u svijetu. Ipak, treba napomenuti da nije svaki cimet ljekovit i tu međutim odmah u početku nailazimo na problem sa cimetom, dvije vrste Cejlonski i Kineski.Vanjska kora drveta nema ljekovita svojstva, već samo unutarnji, ružičasto-smeđi dio. U narodnoj kineskoj medicini cimet ima reputaciju kao lijek za prehladu i gripu zbog učinkovitog djelovanja hlapljivih komponenata i toplinskog učinka na organizam, osobito uz čaj i svježi đumbir. Pomaže kod probavnih smetnji (zbog sadržaja tiamina), slabe probave, revitalizira živce i krv.

Cimet (Cinnamomum verum/ Cinnamonum)

        Između 50 i 250 vrsta cimeta dvije su glavne vrste: cejlonski cimet (Cinnamomum zeylanicum) i kasija (Cinnamomum cassia). Kasija je vrsta koja se najčešće nalazi u našim trgovinama, oštre je i peckave arome, snažnog mirisa i niže je cijene od cejlonskog cimeta. Za dobivanje kasije sijeku se cijele grane i mala stabla, što štapićima daje grublju i gušću teksturu. Međutim, smatra se da je pravi cimet cejlonski, koji je svjetlije boje, neobično sladak i nježne, tople i ugodne arome, izrazitog mirisa i finije usitnjen. Podrijetlom je sa Šri Lanke iako se danas uzgaja u većini toplih i vlažnih tropskih krajeva (Cejlon, Indonezija i Indija).

         Ljekoviti se cimet dobiva samo iz vrste Cinnamomum zeylanicum Nees, koja potječe sa Šri Lanke (cejlonski cimet) pa za Cejlonski cimet možemo reći da je onaj pravi ljekoviti cimet. Sličan sastav ima kasija (kineski cimet), koja se proizvodi od Cinnamomum cassia Blume, porijeklom iz Burme. On se najčešće prodaje u našim trgovinama, ali nije ljekovit kao cejlonski cimet.

         U prošlosti se cimet uvelike koristio kao prirodan lijek za mnoge tegobe, a i moderni znanstvenici dokazali su njegovo blagotvorno djelovanje. Potvrđeno je da cimet pomaže kod upala i infekcija, suzbija širenje leukemije i limfoma, ublažava probavne smetnje, regulira količinu šećera u krvi, pomaže u mršavljenju, ublažava reumatske bolove, poboljšava aktivnost mozga, smanjuje količinu lošeg kolesterola, uklanja gljivične infekcije i ublažava menstrualne tegobe. Cimet sadrži visoke razine antioksidansa i fenola, koji pomažu kod infekcija. Antioksidansi iz cimeta stabiliziraju razinu šećera u krvi i smanjuju žudnju za ugljikohidratima. Istraživanja su pokazala da uzimanjem samo pola žličice cimeta na dan možete smanjiti količinu lošeg kolesterola.Cimet možete koristiti u ublažavanju boli prouzrokovane artritisom.
   

Cimet sa čajem

         U istraživanju koje je provelo Sveučilište u Kopenhagenu, pacijenti koji su svako jutro prije doručka uzimali pola čajne žličice cimeta u kombinaciji sa žličicom meda već su nakon tjedan dana osjetili značajno smanjenje boli uzrokovane artritisom, a nakon mjesec dana mogli su hodati bez boli. Istraživanje koje su proveli znanstvenici u Američkom institutu za poljoprivredu dokazuje da cimet suzbija širenje leukemije i kancerogenih stanica limfoma. Cimet ima zadivljujući učinak na uporne gljivične infekcije, koje su često otporne na lijekove. Istraživači na Kanzaškom sveučilištu ustanovili su da je cimet djelotvoran protiv bakterije E. coli. Zbog njegovih baktericidnih svojstava možete ga koristiti i kao prirodni konzervans. Dodajte ga hrani, a on će svojim djelovanjem spriječiti njezino kvarenje i stvaranje bakterija. Cimet se često koristi u žvakaćim gumama, jer je dobar osvježivač i uklanja loš zadah, koji je također najčešće uzrokovan bakterijama. Istraživanje na Sveučilištu u SAD je pokazalo da miris cimeta stimulira aktivnost mozga. Dokazano je da cimet pomaže kod stresa i gubitka pamćenja. Mirisanjem cimeta možete poboljšati moždane funkcije i raspoloženje. U ove svrhe najbolje je koristiti eterično ulje cimeta.

        Ukoliko želite izgubiti suvišne kilograme, isprobajte kombinaciju meda i cimeta.Pomiješajte kašiku meda s pola kašike cimeta. Mješavinu prokuhajte u količini vode koja odgovara jednoj šoljici kahve. Napitak podijelite u dva dijela: prvi dio popijte ujutro , pola sata prije doručka, a drugi pola sata prije odlaska na spavanje. Rezultat ćete primijetiti već nakon dvije sedmice.

        Cimet na našem tržištu dostupan je u obliku praha ili štapića. Možete ga dodavati kolačima, voćnim salatama, umacima, napitcima i kompotima. Ovaj začin možete koristiti i kao dodatak prehrani, uzimajući kapsule s prahom cimeta. Posebna mješavina cimeta i meda koristi se kao lijek za srčane bolesti, artritis i prehladu. Više o tome pročitajte kasnije.

        Zbog visokog sadržaja eugenola i sapola, jakih eteričnih ulja palećeg mirisa i okusa, koristi se kao začin i aroma u brojnim namirnicama. Ulje cimetovca eterično je ulje oštrog palećeg mirisa i gorkog okusa, a dobiva se ekstrakcijom cimetove kore. Služi kao sirovina u izradi arome. Energetska vrijednost 100 g cimeta je velika i iznosi 261 kcal / 1091 kJ. Od toga sadrži 4% proteina, 3,2% masti i 80% ugljikohidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana: 100 g cimeta sadrži ih 54 g. Od minerala izvrstan je izvor mangana (17 mg, što čini 800% RDA), željeza (38 mg, što čini 270% RDA), kalcija (1228 mg, što čini 120% RDA), bakra (0,2 mg, što čini 26% RDA), cinka (2 mg, što čini 20% RDA). Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (30 mg, što čini 50% RDA) i vitamina K (31 μg, što čini 30% RDA), a dobar je izvor piridoksina (B-6, 0,3 mg, što čini 18% RDA) i riboflavina (B-2, 0,2 mg, što čini 11% RDA).

Cimet (Mljeveni i Štapići)

        Ukoliko ste u dilemi koji oblik cimeta bi trebali imati u svojoj kolekciji začina, odgovor je – oba, i mljeveni i u obliku štapića.U cimetu ima salicilata koji snižavaju temperaturu i imaju analgetsko i protuupalno djelovanje. Istraživanja provedena o utjecajima na krvne pločice (koje uzrokuju grušanje krvi i sprječavaju krvarenje kod fizičkih ozljeda) pokazala su da sastojak cimeta sprječava preveliko grušanje krvi, koje može imati štetno djelovanje.

       Cimet se čuva u čvrsto zatvorenim staklenkama na hladnom, tamnom i suhom mjestu. Mljeveni cimet upotrijebite unutar šest mjeseci, dok cimet u štapićima može zadržati svježinu i do godinu dana. Vijek trajanja možete produljiti ukoliko staklenku s cimetom stavite u hladnjak.

       Cimet se vrlo često koristi u slasticama s voćem i orašastim plodovima, poput savijača od jabuka i šljiva, baklava, krustada, kompota i džemova. Egzotično voće (ananas, mango, papaja) popečeno na maslacu s dodatkom meda, ruma i cimeta sa sladoledom od jogurta ili samo jogurtom može biti izvrstan završetak svečanog obroka. Umaci od voća uvijek idu s cimetom, a poslužuju se uz kolače i sladolede. Izuzetak je kiselkasto voće, npr. borovnice i višnje, čiji umaci idu izvrsno i uz meso, poput svinjetine. Umak od cimeta na bazi mlijeka, jaja i vrhnja poslužuje se uz pudinge, torte, sladolede i savijače.

        Cimet može pomoći dijabetičarima jer pojačava osjetljivost na inzulin i tako uravnotežuje razinu šećera u krvi. Stimulira receptore inzulina, istovremeno inhibirajući enzime koji ga inaktiviraju. Ovo dvostruko djelovanje pospješuje stanično korištenje glukoze.

Cimet (Cinnamomum verum/ Cinnamonum)

Cimet (Cinnamomum verum/ Cinnamonum)

        Za pozitivno djelovanje cimeta na organizam dovoljno je konzumirati pola čajne žličice ovog začina na dan. Posipajte ga po voću, no ako vam je to preuobičajeni recept, probajte ga s kuhanim krumpirom ili pečenom piletinom. Osim u čaj, možete ga dodati u juhu ili varivo. Razlika između cejlonskog i kineskog cimeta je u sadržaju kumarina, oksidiranog heterocikličkog spoja, koji može oštetiti jetru i bubrege, a u dućanima se zbog niže cijene češće nudi kineski cimet. Znanstvena istraživanja su pokazala da već vrlo male doze kumarina mogu značajno oštetiti jetra i bubrege, posebno kod osjetljivih ljudi. Dokazano je njegovo hepatotoksično i hemoragijsko djelovanje.

        Kumarin se nekada dodavao raznim proizvodima kao čista tvar zbog slatko-svježeg mirisa koji podsjeća na sijeno i vaniliju i palećeg okusa s gorkim podtonom. Međutim, zbog moguće opasnosti po zdravlje udio kumarina u hrani i zakonski je ograničen. Njegova koncentracija u prehrambenim proizvodima, u koje može dospjeti kao prirodna sastavnica nekih prirodnih aroma i biljnih ekstrakata, ograničena je na maksimalnih 2 mg/kg. Stoga budite oprezni s konzumacijom većih količina cimeta jer eterično ulje kineskog cimeta sadrži čak 5% kumarina, a eterično ulje pravog cimeta samo 0.45%!