Jagoda (Fragaria)

Jagoda (Fragaria)

Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ruža s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu. Donji listovi biljaka su sastavljeni od 3 liske. Cvijet im je bijel, a plod crvene boje. Od bijelih cvjetova se razvija zbirni plod (jagoda) koji na mesnatom cvjetištu nosi brojne oraščiće. Šumska jagoda (Fragaria vesca) rasprostranjena je u umjerenoj Evropi i umjerenoj Aziji, a udomaćila se i izvan tog područja. Kultiviranjem su uzgojene vrlo krupne i crvene jagode. Od vrtnih jagoda poznate su ananas jagode krupnih plodova i slatkasto-kiselkastoga okusa.

Jagoda (Fragaria)

Jagoda spada među najomiljenije sitno voće, a njeni plodovi dolaze najranije u proljeće . Može se saditi i na najmanjoj površini, jer jagoda daje ne samo ukusan plod, nego zbog ljepote cvijeta i ploda daje ukras vrtu.

Folna je kiselina u vodi topiv vitamin B-9, važan u stvaranju krvi i sudjeluje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak tog vitamina u prehrani izaziva malaksalost i anemiju, a nedovoljan unos folata ujedno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva. Folna kiselina sintetički je oblik folata koji se može uzimati u obliku vitaminskog dodatka ili hrane obogaćene tim vitaminom. Kada se nalazi u hrani kao prirodan sastojak, naziva se folat, a najviše ga sadrže jagode, naranče, zeleno lisnato povrće i šparoge.

Jagoda (Fragaria)

Vitamin C iz hrane djeluje kao snažan antioksidans koji smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, debelog crijeva i pluća. Dokazana je veća djelotvornost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici kao što je jagoda, od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s uzajamnim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.

Antioksidansi osiguravaju organizmu zaštitu uništavajući slobodne radikale, koji oštećuju stanice i pridonose nastanku karcinoma i srčanih oboljenja te ubrzavaju proces starenja. Sadržaj antioksidansa u jagodama sedam je puta veći nego u jabukama ili bananama i dva puta veći nego u narančama ili grožđu. Biljni fenoli obuhvaćaju flavonoide i fenolne kiseline. Nalaze se gotovo u svakom voću, povrću i žitaricama, a znatno utječu na stabilnost i svojstva hrane (aromu i boju). Osim toga, biljni fenoli imaju i važnu ulogu u sprječavanju oksidacije masti u organizmu.

Šumska jagoda (Fragaria vesca)

Prema piramidi pravilne prehrane, preporučuje se uzimati 2–4 obroka voća na dan. Kao jedinica obroka uzima se 8 jagoda srednje veličine, što iznosi približno 150 g. Energetska vrijednost po jedinici obroka je 50 kcal. Jagode su odličan izvor folata (jedan obrok jagoda osigurava 20% preporučenih dnevnih potreba) i vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporučenih dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja. Dobar su izvor prehrambenih vlakana – jednim obrokom osiguravaju 16% preporučenih dnevnih potreba. Prehrambena vlakna djeluju blagotvorno na probavni sustav, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.

Jagode možete kupiti u mjernim posudicama ili prema željenoj težini u supermarketima i na tržnici. Pri kupnji obratite pozornost na sljedeće: trebaju imati peteljke te zrele, sočne i crvene plodove bez bijelih ili zelenih vrhova. Neoprane jagode čuvajte do dva dana. Oprane jagode možete i zamrznuti tako da ih stavite u jednom sloju na tacnu, posipate šećerom i ostavite da se zamrznu. Tek nakon toga spremite ih u plastične vrećice. S obzirom da voće sadrži visok postotak vode i osjetljive komponente arome, njihovo je čuvanje u tom obliku otežano pa ih koristite za pripremu umaka i sladoleda unutar 12 mjeseci.

Neke vrste jagoda su :

Asieta - najranija sorta, ima duguljast oblik ploda i vrlo je rodna, plod je sladak i aromatičan.

Asiropa - dozrijeva srednje rano, oblik ploda je koničan, rodnost je obilna, okus je sladak i vrlo aromatičan.

Astino - dozrijeva nešto kasnije od asirope, ima čvrsto meso, na dobrom je tlu vrlo krupna, a rodnost je obilna.

Seligra - najskuplja sorta, prosječna težina ploda iznosi 100 grama, vrlo je rodna i na jednom grmu daje preko 1 kg ploda, veličina je ploda poput mandarine, berba traje oko mjesec dana.