Kruške (Pyrus) su voće, roda biljaka iz porodice Roseceae. Ona je kritosjemenjača, što znači da joj se sjemenka u cvijetu nalazi u tučku (skrivena je), a kad se cvijet pretvori u plod, sjemenka se nalazi unutar ploda. Plod se kruške sastoji od peteljke, vrata (uskog dijela) i tijela (debelog dijela), a na samom dnu nalazi se čaška.Gaji se već više od 4000 godina, zbog svojih jestivih plodova. Porijeklom je iz Azije.
 |
| Kruške (Pyrus) |
To je listopadno drvo koje može narasti i preko 20 m. Listovi su joj jajasti i jednostavni, obično s blagim rubom. Plodovi su joj žuti ili zeleni, sazrijevaju od početka jeseni do početka zime, zavisno od vrste. Kruške pripadaju porodici ruža i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko hiljadu vrsta, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Općenito plod kruške ima veće okruglo dno koje se sužava prema vrhu peteljke, a ovisno o sorti tanka kora može biti žute, zelene, smeđe, crvene boje ili kombinacija navedenih boja. Meso kruški je slatko i bogato sokom, dok mu je tekstura mekana i lagano zrnata. Sredina ploda, kao i kod jabuke, sadrži nekoliko sjemenki. Razne sorte krušaka dostupne su cijele godine.
 |
| Kruške (Pyrus) |
Plodovi su bogati mineralima: kalijumom, fosforom, kalcijumom, magnezijumom, željezom, hlorom, sumporom te brojnim mikroelementima. Ima izuzetno mnogo vitamina, posebno vitamina A, C, E, većina vitamina iz grupe B, H i D. Energetska vrijednost 100 g svježe kruške iznosi 58 kcal / 242 kJ. Od toga sadrži 15,5% ugljikohidrata, 0,4% proteina i 0,1% masti. Od minerala u kruškama se nalaze kalcij (9 mg), željezo (0,17 mg), magnezij (7 mg), fosfor (11 mg), cink (0,1 mg), bakar (0,08 mg), mangan (0,05 mg), fluorid (2,2 mcg). Od vitamina kruške sadrže vitamin C (4,2 mg), tiamin (0,01 mg), riboflavin (0,02 mg), niacin (0,2 mg), pantotensku kiselinu (0,05 mg), vitamin B6 (0,03 mg) i vitamin K (4,5 mcg). Kruške u 100 g sadrže 3,1 g dijetalnih vlakana i 8 mg fitosterola.
 |
| Kruške (Pyrus) |
Kruške su dobar izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito djeluju najprije na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sustava. Zanimljiv je podatak da kruške sadrže više pektina od jabuka. Dijetalna vlakna u sinergističkom djelovanju s mineralom bakrom potiču djelovanje debelog crijeva te na taj način sprječavaju konstipaciju, time štite zdravlje debelog crijeva i reduciraju rizik od pojave raka. Studija objavljena u International Journal of Cancer (2008) pokazala je da se konzumiranjem voća bogatog vlaknima može reducirati rizik od pojave raka dojke za 34-50% kod žena u menopauzi. Druga vrlo važna prednost dijetalnih vlakana je i sposobnost reguliranja razine kolesterola u krvi, što je osobito važno za sprječavanje oboljenja kardiovaskularnog sustava. Sadržaj antioksidanata u kruškama pomaže u zaštiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala, čime se na primjer jača imunološki sustav.
 |
| Kruške (Pyrus) |
U današnje doba kad su alergije vrlo rasprostranjene dobro je znati da su kruške hipoalergena hrana, stručnjaci osobito preporučuju da se prilikom uvođenja voća u prehranu male djece najprije daju kruške. Podaci objavljeni u Archives of Ophthalmology pokazuju da najmanje tri obroka voća dnevno za 36% snižavaju rizik od pojave makularne degeneracije koja se javlja starenjem. Ljekovito svojstvo se pripisuje antioksidantima, vitaminima A, C i E. Kruške su pokazale i učinkovito djelovanje kod snižavanja tlaka zbog ljekovitog djelovanja antioksidansa glutationa koji smanjuje i rizik od pojave moždanog udara.
Sok od kruške je odličan izvor energije zahvaljujući prirodnom voćnom šećeru fruktozi i levulozi, pa je prikladan i za dijabetičare. Zahvaljujući svom osvježavajućem djelovanju, sok od kruške može olakšati groznicu. Osim toga kruške sadrže i neke sastojke koji ublažavaju razna upalna stanja. Neki izvori navode da kruške sadrže mineral bor koji ima sposobnost da zadrži kalcij te na taj način smanjuje rizik od pojave osteoporoze.
Jednom kada sazre, kruške se vrlo brzo kvare, pa u prodaju na police ili na pijacu dolazi nezrelo voće koje treba nekoliko dana sazrijevanja. Potražite kruške koje su čvrste, ali opet ne pretvrde, glatke kore bez oštećenja, tamnih mekanih dijelova ili znakova plijesni. Boja krušaka ne mora biti jednolična, već može sadržavati crvenosmeđe dijelove ili smeđe točke na kori koji su karakteristike nekih podvrsta i često puta odražavaju intenzivniju aromu. Kruške treba ostaviti na sobnoj temperaturi kako bi sazrjele. Zrelost krušaka možete jednostavno provjeriti tako da lagano pritisnete palcem područje oko peteljke koje bi trebalo biti blago mekano, ali još uvijek čvrsto. Ukoliko kruške nećete odmah koristiti, stavite ih u frižider u kojem mogu očuvati svježinu do nekoliko dana. Isto tako ih treba spremiti daleko od hrane koja ima intenzivan miris, jer kruške vrlo lako preuzimaju miris druge hrane.
 |
| Kruške (Pyrus) |
