Grejp (Grapefruit/Citrus paradisi)

Grejp (Grapefruit/Citrus paradisi)

         Grejp ili Grejpfrut je tropska biljka iz porodice agruma gorkoga okusa. Plod je zimzelenog drveta koje uobičajeno raste do 6 metara u visinu, ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15 centimetara u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Plod grejpfruta je svijetlo žute do zelenkaste, a postoji i sorta crvenog mesa, tzv. crveni ili krvavi grejp.

        Prvi nasadi grejpfruta smatra se da dolaze s Barbadosa u 18. stoljeću gdje su ga zvali "zabranjeno voće". Nakon toga se spominje na Jamajci, a naziv grejpfrut pojavljuje se tek od 1814. godine. Smatra se da je ovo porijeklo najvjerojatnije jer se grejp u Europi ili Bliskom Istoku ne spominje do otkrića Novoga Svijeta, a nije poznato da li je nastao prirodnom hibridizacijom sorti citrusa. Oko 1823. godine grejpfrut dolazi na sjevernoamerički kontinent, na Floridu, a prve komercijalne pošiljke stižu na istočnu obalu, New York i Philadelphija 1885. godine. Najveći proizvođači ovog voća su SAD, Kina i Južnoafrička Republika.

Grejp (Grapefruit/Citrus paradisi)
  
        Grejpfrut ili grejp je odličan izvor vitamina C i vitamina A. Ova dva vitamina poboljšavaju imunološki sistem i pružaju antioksidativnu zaštitu. Također, grejp je dobar izvor pantotenske kiseline (vitamina B5) koja ima ključnu ulogu u proizvodnji stanične energije. Bogat nutrijentima a siromašan kalorijama. Naime pola grejpfruta ima tek četrdesetak kalorija. Grejp nije bogat mineralima, sadrži manje količine kalcija (12 mg što čini 1,5% RDA), magnezija (8 mg što čini 2,1% RDA), fosfora (8 mg što čini 1% RDA) i bakra (0,05 mg što čini 5% RDA). Od vitamina grejp sadrži vitamin C (34 mg što čini 43%RDA), tiamin (0,04 mg što čini 4% RDA), riboflavin (0,02 mg što čini 1,4% RDA), pantotenska kiselina (0,25 mg što čini 3%RDA), vitamin B6 (0,04 mg što čini 2,5% RDA) i vitamin A (46 mcg što čini 5% RDA). Od ostalih nutrijenata grejp na 100 g sadrži 1,1 g vlakana i 1,13 mg likopena. Pektin, neprobavljivo vlakno topljivo u vodi, obilno je zastupljeno u grejpu. Ova molekula zbog svoje specifične strukture u crijevima stvara gel i ometa apsorpciju masti, pa se zato ovo voće veoma često koristi kao pomoć pri mršavljenju.

Grejp (Grapefruit/Citrus paradisi)
 
         Kad u prodavnici imamo mogućnost odabrati između dvije ili više sorti grejpa, trebalo bi da se odlučimo povremeno za crveni grejp. Osim što je primamvljivog izgled ovaj grejp je poseban po svom visokom udjelu fitokemikalije likopena.Usporedbom sličnih spojeva likopen je pokazao najjače svojstvo zaštite organizma od štetnog djelovanja radikala. Konzumiranjem hrane bogate likopenom, na duži rok štitimo organizam od raka. Stručnjaci preporučuju uz grejp popiti i čašu zelenog čaja, naime studije su utvrdile sinergističko ljekovito djelovanje fitonutrijenata iz obje namirnice.
Grejp (Grapefruit/Citrus paradisi)

         Grejp je kao i svi citrusi odličan izvor vitamina C koji ima vrlo važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Hladni jesenski i zimski dani čine nas osjetljivim na prehladu i sezonske bolesti, stoga se preporučuje redovita konzumacija hrane bogate vitaminom C kako bi zaštitili organizam. Vitamin C je snažan antioksidant koji pomaže u ublažavanju ili spriječavanju raznih upala poput astme, reumatoidnog i osteoartritisa. Konzumacijom grejpa štitimo zdravlje kardiovaskularnog sustava jer vitamin C smanjuje rizika od srčanog i moždanog udara ili raka.

        Na Sveučilištu Glasgow uspoređivali su 13 komercijalnih 100% sokova (jabuka, naranča, brusnica, multivitamin, ananas, rajčica, crveni grejp, nar, crveno i bijelo grožđe) s obzirom na fitokemikalije (fenole) i antioksidativnu aktivnost. Najboljim se pokazao sok od ružičastog grejpa koji ima najviše različitih vrsta fenolnih spojeva, podjednak čak crnom vinu Baeujolais. S obzirom da su ranije studije pokazale da se konzumiranjem voćnih sokova doprinosi zaštiti od pojave Alzheimerove bolesti, predlažemo da okom sedmice kombinirate razne voćne sokove kako bi iskoristili što veći raspon njihovih ljekovitih sastojaka.

        Grejp je izvor limonida, ljekovitih fitokemikalija koje za koji je utvrđeno da inhibiraju razvoj tumora pluća, dojke, želuca, debelog crijeva, kože i usta. Limonina u citrusima ima otprilike koliko i vitamina C. U organizmu se lako probavlja i visoke je iskoristivosti, te se zadržava u krvi do šest sati, duže primjerice od aktivnih komponenti zelenog čaja ili čokolade.

Grejp (Grapefruit/Citrus paradisi)

        Prema rezultatima studije objavljene u Journal of Agricultural and Food Chemistry i žuti i crveni grejp doprinose reduciranju razine LDL kolesterola, s tim da crveni grejp smanjuje i trigliceride upravo zahvaljujući pektinu. Studia objavljena u British Journal of Nutrition utvrdila je da 0,5 do 1L soka od grejpa, naranče ili jabuke dnevno pomaže u reduciranju rizika od stvaranja bubrežnih kamenaca.

        Tijekom 80-ih popularna svi koji su htjeli mršaviti su bili na "grejp dijeti". Današnje studije pokazuju da grejp uistinu pomaže pri reguliranju tjelesne težine jer smanjuje razinu inzulina u krvi, ima visoki udio vode i mali udio natrija, a vlakna daju dulji osjećaj sitosti. Naringenin je još jedan u nizu iznimnih spojeva koji se nalaze u grejpu, a njegovo ljekovito svojstvo se odnosi na popravak oštećene molekule DNA kod tumora prostate. Popravak oštećene DNA je jedan od glavnih obrambenih mehanizama organizama protiv raka, jer uklanja potencijalno kancerogene sastojke, navodi se u studiji objavljenoj u Journal of Nutritional Biochemistry. Eto toliko o grejpu ko ga voli nek ga konzumira bar jednom sedmicno a ko ne voli pa nek i on proba grejp je jedna super voćka.