|
Bijeli sljez ( Althaea officinalis ) |
Raste po vlažnim livadama, vrtovima, pokraj puta. Isto tako uz obale rijeka i jarcima, svugdje gdje se nalazi vlažna, muljem nanešena zemlja. Bijeli sljez je do 1 m visoka, malo razgranata sa baršunasto bijelim jajolikim listovima. Stabljika je puna srži. Iz zglobova gdje izlaze listovi, na vrhu stabljike, izlaze kite bijelih ili svjetlo-roza cvjetova. Cvjetovi imaju pet sraslih latica, bez mirisa i sluzasta okusa. Sadrži hranjive tvari, masno ulje, saharozu, pektin, sluzi. Sluz se u hladnoj vodi rastavlja na glikozu, galaktozu i ksilozu.
|
Bijeli sljez ( Althaea officinalis ) |
Lišće i cvijet se bere u toku cvjetanja, od juna do septembra, a korijen u oktobru, jer tada ima najviše sluzi. Od cijele biljke, korijen je najljekovitiji. Korijen se mora dobro oprati prerezati uzdužno i osušiti. Onda se nareže na sitne komadiće. Mora biti posve bijel (ako se, kad se natopi u vodu, na površini pojave sitni bijeli crvići, mora se sve baciti). Korijen se ne smije kuhati ni preliti sa vrelom vodom, jer mu to smanjuje ljekovitost.
|
Bijeli sljez ( Althaea officinalis ) |
Sljezova sluz je sredstvo protiv upala sluznica mokraćnih, spolnih, dišnih i probavnih organa. Sluz od sljezovog korijena se koristi tako što se jedna supena kašika isitnjenog korijena od sljeza prelije sa ¼ l hladne vode i ostaviti da se namoči oko 10 sati. Povremeno promiješati. Nakon toga procijediti. Prema potrebi za piće ili grgljanje ugrijati. Ukoliko se pravi mješavina sa drugim čajevima, onda se čajevi moraju napraviti posebno i tek prije pijenja sastaviti. Sljezov čaj se pravi sa jednom supenom kašikom sljezova lišća i cvjetova i prelije se sa 2-3 dl. ključale vode, poklopi i ostavi 10 minuta da stoji. Nakon toga se procijedi. Pije se gutljaj po gutljaj. Dnevna doza je tri šolje, koje uvijek treba svježe pripremiti. Pije se nezaslađen za bolove u želucu ili crijevima.Čaj od bijelog sljeza zaslađen sa medom je dobar za kašalj, bronhitis i astmu.