 |
| Špinat (lat. Spinacia) |
- Zimski ili obični špinat ima oblik rozete, a prema sorti lišće mu je veće ili manje, zaobljena ili šiljasta vrha. Neke sorte imaju sočnije listove zelene boje, neke imaju tanje listove, a boja im je svjetlija. Prilikom prodaje s rozetom, korijen mora biti odrezan izvan vanjske krune lišća. beru se samo veći listovi.
- Ljetni špinat ima debelo, mesnato, trokutasto lišće, koje je sočnije od lišća običnog špinata, ali je sivozelene boje. Ta vrsta špinata ima razgranatu stabljiku koja se s granama u promjeru otprilike 1,5 m prostire po tlu. Beru se samo listovi.
 |
| Špinat (lat. Spinacia) |
Špinat ima dosta željeza, ali i oksalne kiseline. Oksalna kiselina veže kalcij i čini ganeupotrebljivim za ljudski organizam. Prema novijim istraživanjima, špinat se ne preporuča kao česta hrana mlađim osobama i djeci, ali je izvrsna hrana za starije ljude. Kod kuhanja špinata prvu vodutreba baciti. U njoj ima nitrata, koji se pod utjecajem bakterija pretvaraju u nitrite, stoga se kuhani špinat ne smije ostavljati za drugi obrok. Da bi se uklonilo djelovanje oksalne kiseline, špinat je korisno pripremati kao varivo sa zaprškom od brašna i s mlijekom. Špinat se može jesti kuhan i preliven uljem te sirov kao salata jer je bogat vitaminom C. Vrlo je tražen smrznuti špinat koji je prije zamrzavanja opran, usitnjen, blanširan, a zatim pakovan u manje ili veće vrećice.
Špinat je namirnica bogata vodom, ima nisku energetsku vrijednost (61 kJ na 100 g špinata) i lako je probavljiva. U špinatu nalazimo 2,2% bjelančevina, 3,9% ugljikohidrata i 0,3% masti. Najveća je vrijednost špinata u bogatstvu mineralnih sastojaka i vitamina: odličan je izvor folne kiseline (49% od RDA po obroku); vitamina A (59% od RDA po obroku); vitamina C (34% od RDA po obroku); željeza (21% od RDA po obroku); magnezija (21% od RDA po obroku) i mangana (44% od RDA po obroku); dobar je izvor riboflavina (16% od RDA po obroku); vitamina B6 (15% od RDA po obroku); vitamina E (14% od RDA po obroku); kalcija (10% od RDA po obroku) i kalija (16% od RDA po obroku). Uz kompleks vitamina i minerala, sadrži i dijetalna vlakna (2,2 g/100 g špinata). Mladi špinat sadrži manje vlakana od starijeg, tako da ta količina može varirati. Listovi špinata izrazito su zelene boje koju im daje velika količina klorofila (0,1 – 0,2%), pa se s pravom naziva "kraljem povrća s klorofilom".
 |
| Špinat (lat. Spinacia) |
Mineralne tvari iz špinata djeluju povoljno na naš organizam. Tako je primjerice magnezij neophodan kod rada mišića i srca, kalij pospješuje izlučivanje vode iz organizma i time olakšava rad bubrega i srca, snižava krvni tlak, potiče rad gušterače i probavu te čišćenje organizma. Špinat također sadrži dobru kombinaciju vitamina B skupine, a oni su važni kod metabolizma ugljikohidrata, jačaju živce, zaslužni su za lijepu kosu, kožu i nokte. Vitamin C jača imunitet organizma dok je ß-karoten važan antioksidans. Značajan je izvor folne kiseline, koja ima značajnu ulogu u građi crvenih krvnih stanica i pri trudnoći (deficit može imati za posljedicu prijevremeni porođaj ili nisku porođajnu težinu novorođenčeta). U prosjeku ima 194 µg folne kiseline/100 g špinata, s tim da se pri toplinskoj obradi nešto gubi i kreće se oko 145 µg folne kiseline/100 g špinata. Zbog velike važnosti folne kiseline, pojedine namirnice, npr. kruh, tjestenina, riža i neke druge namirnice od žitarica (corn flakes), obogaćuju se folnom kiselinom ili se kombiniraju sa špinatom.
 |
| Špinat (lat. Spinacia) |
 |
| Špinat (lat. Spinacia) |
Dijetalna vlakna iz špinata potiču peristaltiku crijeva, smanjuju pojavu zatvora i pospješuju izlučivanje otpadnih tvari iz organizma. Međutim, špinat sadrži i oksalnu kiselinu, čiji kristalići mogu začepiti bubrežne kanale pa se bubrežnim bolesnicima preporučuje da ga izbjegavaju. Oksalne kiseline ima najviše u peteljkama i rebrima špinata pa ih prilikom pripreme treba odstraniti. Djelovanje oksalne kiseline na organizam može se ublažiti tako da se špinat priprema s mlijekom ili vrhnjem jer se oksalna kiselina veže s kalcijem iz mlijeka stvarajući netopljivi kalcijev oksalat koji se izlučuje iz organizma.
Svježi špinat u nas se kupuje na pijaci, zelenih, svježih listova i hrskave stabljike. Možemo kupiti mladi ili stariji špinat, a razlika je u izgledu listova. Mladi špinat ima najčešće po jedan list, svijetlozelene boje i glatke površine. Stariji špinat ima na jednoj biljci više listova tamnozelene boje i naborane površine. S obzirom da špinat termičkom pripremom gubi na težini i količini vode, bez
obzira na način pripreme potrebno je kupiti 450 g po osobi. Najbolje ga je odmah pripremiti, a može se čuvati u plastičnoj vrećici nekoliko dana. Smrznuti špinat koji se koristi izvan sezone moguće je nabaviti u svakoj trgovini. Iako je nadasve praktičan, aromom je siromašniji od svježeg špinata.
 |
| Špinat (lat. Spinacia) |
