Breskva ( Prunus persica )

Breskva ( Prunus persica )

         Breskva (lat. Prunus persica) je biljka iz porodice Rosaceae. Porijeklom je iz Kine, a uzgaja se širom svijeta zbog sočnih plodova. To je listopadno drvo, naraste od 5-10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno sa bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvijetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti sa 5 latica. Plod je koštunjičav, sa jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjičavo voće. Breskva nosi naučno ime persica, izvedeno od vjerovanja starih evropljana da su breskve porijeklom iz Perzije (današnji Iran). Današnji botaničari su postigli konsenzus, da je stvarno porijeko breskve Kina, a da je preko Perzije i Mediterana, stigla u Evropu takozvanim Putem svile davno prije nove ere. Kultivirane breskve se dijele u dvije kategorije: one kod kojih je košpica slijepljena s tijelom ploda, i one kod kojih se košpica lako odvaja od tijela. Obje kategorije imaju bijelo ili žuto tijelo ploda. Breskve sa bijelim tijelom obično su veoma slatke i manje kisele, dok su žute obično više kisele, mada to zavisi od sorte.

         Uzgoj breskvi počeo je prije 4000 godina u Kini, gdje se naziv "breskva" odnosio na mladenku. Breskve su također bile simbol besmrtnosti i dugog života. Grčka i Perzija počele su s uzgojem bresaka 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli njezin uzgoj na cijelu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18. st. već postala autohtonom vrstom.

Breskva ( Prunus persica )
Breskva ( Prunus persica )

        Breskva je sočan plod drveta Prunus persica. Okruglog je oblika, crvenkasto-žute boje, površine prekrivene dlačicama i svojstvene arome. Uzgojem se postiglo da danas imamo mnogo raznih sorti breskvi koje se uglavnom dijele na: kalanke (s lako odvojivom košticom), durancije (s teško odvojivom košticom) i nektarine (breskve s vanjskom površinom bez dlačica). Vrijeme dozrijevanja ovog voća kreće se od proljeća do kraja ljeta.

         Ovo sočno voće niske je energetske vrijednosti od samo 40-tak kcal na 100 g. Sadrži 87% vode, 11 % ugljikohidrata i vrlo male količine bjelančevina i masti. Od vitamina sadrži najviše beta-karotena i vitamina C. Beta-karoten, crveno-narančasti pigment koji se nalazi u voću i povrću, poznat je još i
kao provitamin A (važan je kao prekursor vitamina A). Beta-karoten ima dvije uloge u organizmu: u slučaju potrebe prelazi u vitamin A (retinol), a ukoliko ga u organizmu ima dovoljno, djeluje kao antioksidans. Prehrana bogata voćem i povrćem opskrbljuje organizam s oko 5-6 mg beta-karotena.

Breskva ( Prunus persica )

        Od minerala u breskvi ima najviše kalija, fosfora, magnezija i kalcija. Među rijetkim je voćem koje sadrži selen. Za razliku od breskve, njezina sorta nektarina ima manje vitamina C, ali više beta-karotena i veću kalorijsku vrijednost. Breskve i nektarine vrlo su osvježavajuće voće jer sadrže 87–90% tekućine. Upravo zbog toga ih ubrajamo u niskokalorično voće – idealno za dijetu. Imaju diuretski učinak, pročišćavaju organizam, potiču i olakšavaju probavu. Ujedno sadrže i antioksidanse, kojima pripadaju beta-karoten, vitamini C i E, ostali karotenoidi i mnoge druge fitokemikalije, koji pomažu u onesposobljavanju slobodnih radikala (nestabilnih molekula kao nusproizvoda stanične oksidacije). Slobodni radikali mogu oštetiti staničnu strukturu, što vodi do kroničnih oboljenja i ubrzavanja procesa starenja.

        Breskve zriju i nakon što se uberu, ali zato u njihovu soku zrenjem neće porasti količina šećera.
Kako bi vam ranije ubrani plodovi dozreli kod kuće, stavite ih u papirnate vrećice, čime ćete održati odgovarajuću količinu vlage. Ukoliko kupujete zrele breskve kako biste ih odmah upotrijebili, tražite malo mekanije plodove, lijepe zlatno-žute boje. Općenito, breskve čije je meso žute boje punije su arome, dok su one bijele boje slađe. Zrele breskve brzo se kvare pa ih čuvajte u frižideru i potrošite u roku od dva dana. Prije posluživanja ipak ih držite neko vrijeme na sobnoj temperaturi.

Breskva ( Prunus persica )